Zarazna bolest

je bolest izazvana specifičnim uzročnim agensom, kao posledica prenosa agensa ili njegovih toksičnih produkata sa zaražene osobe na osetljivog domaćina.

Početna> Zdravlje i zdravstvena zaštita>
Zaštita stanovništva od zaraznih bolesti, obavezna i preporučena imunizacija

Zaštita stanovništva od zaraznih bolesti, obavezna i preporučena imunizacija


Osnovni pojmovi


Šta je zarazna bolest?

Prema odredbama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, zarazna bolest je bolest izazvana specifičnim uzročnim agensom koja nastaje kao posledica prenosa agensa ili njegovih toksičnih produkata sa zaražene osobe ili drugog rezervoara na osetljivog domaćina, bilo direktno sa osobe na osobu ili indirektno preko zagađene hrane, vode, predmeta opšte upotrebe, prelaznog domaćina, vektora ili nežive sredine, te razmenom tečnosti koja je kontaminirana uzročnikom zaraze.


Šta je epidemiološki nadzor?

Prema odredbama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, epidemiološki nadzor predstavlja stalno sistematsko prikupljanje podataka o zaraznim bolestima, infekcijama udruženim sa zdravstvenom zaštitom, antimikrobnom rezistencijom, faktorima koji doprinose njihovom nastanku i prenošenju, efektima mera za njihovo sprečavanje i suzbijanje, obradu, analizu i tumačenje prikupljenih podataka, kao i upućivanje povratne informacije učesnicima u prikupljanju podataka, informisanje stručne i druge javnosti a u cilju sprečavanja pojave, kao i suzbijanja zaraznih bolesti, infekcija udruženih sa zdravstvenom zaštitom i antimikrobne rezistencije.


Šta je rezervoar, a šta izvor infekcije?

Prema odredbama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, rezervoar infekcije je svaka osoba, životinja, insekt ili drugi zglavkar, biljka, zemljište, voda ili supstanca, kao i njihova kombinacija, u kojoj uzročnik zarazne bolesti normalno živi i razmnožava se, od koga mu primarno zavisi preživljavanje, i gde se razmnožava na takav način da se može preneti na osetljivu osobu; izvor infekcije je osoba, životinja, stvar ili supstanca sa koje se uzročnik prenosi na osetljivu osobu.


Šta znače pojmovi: epidemija zarazne bolesti, epidemija od većeg epidemiološkog značaja, pandemija zarazne bolesti?

Prema odredbama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, epidemija zarazne bolesti je obolevanje od zarazne bolesti neuobičajeno po broju slučajeva, vremenu, mestu i zahvaćenoj populaciji ili neuobičajeno povećanje broja obolelih sa komplikacijama ili smrtnim ishodom, kao i pojava dva ili više međusobno povezanih slučajeva zarazne bolesti koja se nikada ili više godina nije pojavljivala na jednom području ili pojava većeg broja oboljenja čiji je uzročnik nepoznat, a prati ih febrilno stanje; epidemija od većeg epidemiološkog značaja označava pojavu teških kliničkih oblika zaraznih bolesti i/ili smrti od zarazne bolesti, pri čemu postoji opasnost od nastanka težih ekonomskih i društvenih posledica, prekograničnog prenošenja bolesti, kao i ponovna pojava slučajeva odstranjene ili iskorenjene zarazne bolesti; pandemija zarazne bolesti je obolevanje od zarazne bolesti koja prelazi državne granice i širi se na veći deo sveta ili svet u celini, ugrožavajući ljude u svim zahvaćenim područjima.


Šta znače pojmovi: dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija?

Prema odredbama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, dezinfekcija u širem smislu predstavlja skup postupaka kojima se efikasno uklanjaju, onesposobljavaju ili uništavaju mikroorganizmi u toj meri da nisu sposobni da izazovu infekciju, a dezinfekcija u užem smislu predstavlja smanjenje broja mikroorganizama ispod infektivne doze, odnosno uništavanje ili oslabljivanje patogenih mikroorganizama; dezinsekcija je skup mera za uništavanje insekata i drugih zglavkara koji mogu da prenose uzročnike zarazne bolesti; deratizacija je skup mera za uništavanje glodara koji mogu da prenose uzročnike zarazne bolesti.


Šta je imunizacija?

Prema odredbama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, imunizacija je preventivna mera zaštite osoba od zaraznih bolesti davanjem vakcina i/ili imunoglobulina humanog porekla, imunobioloških preparata koji sadrže specifična antitela i monoklonskih antitela.


Šta je hemioprofilaksa?

Prema odredbama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, hemioprofilaksa je davanje lekova zdravim osobama u cilju sprečavanja nastanka zarazne bolesti.


Šta je izolacija?

Prema odredbama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, izolacija je protivepidemijska mera izdvajanja, tokom perioda zaraznosti, inficiranih osoba na takva mesta i pod takvim uslovima da se spreči ili ograniči direktni, odnosno indirektni prenos infektivnog agensa s inficiranih osoba na osobe koje su osetljive ili mogu da prenesu agens drugima. Zakon prepoznaje i kućnu izolaciju kao protivepidemijsku meru izdvajanja, u kućnim uslovima, inficiranih osoba bez simptoma ili sa manifestnom bolešću koja ne zahteva lečenje u bolnici, tokom perioda zaraznosti, na način da se spreči ili ograniči direktni, odnosno indirektni prenos, odnosno mogući prenos infektivnog agensa na druge osobe.


Šta je karantin?

Prema odredbama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, karantin je mera ograničavanja aktivnosti „kontakata”, tj. zdravih osoba i životinja koje su bile izložene slučaju zarazne bolesti tokom perioda njegove zaraznosti, sa ciljem da se spreči širenje zarazne bolesti. Zakon prepoznaje i karantin u kućnim uslovima kao meru ograničavanja aktivnosti radi praćenja zdravstvenog stanja kontakata, tj. zdravih osoba koje su bile izložene slučaju zarazne bolesti tokom perioda njegove zaraznosti, sa ciljem da se spreči širenje zarazne bolesti.


Koje su vrste zaraznih bolesti prema kriterijumima predviđenim u Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti?


Prema kriterijumima predviđenim Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, zarazne bolesti su:

1) bolesti koje dovode ili mogu da dovedu do značajnog obolevanja i/ili do smrtnog ishoda, a posebno one za čiju je prevenciju potrebna šira koordinacija aktivnosti;

2) bolesti gde razmena informacija može da obezbedi rano upozoravanje o pretnji po javno zdravlje;

3) retke i ozbiljne zarazne bolesti, koje nisu prepoznate u Republici Srbiji, a za koje grupisanje podataka može da ukaže na faktore odgovorne za njihovu pojavu;

4) bolesti za koje postoje efikasne mere sprečavanja u cilju dobrobiti stanovništva;

5) bolesti kod kojih poređenje učestalosti sa drugim sredinama može doprineti proceni i unapređenju programa zaštite stanovništva od zaraznih bolesti.


Na osnovu ovih navedenih kriterijuma za razvrstavanje zaraznih bolesti, zarazne bolesti po kategorijama i posebna zdravstvena pitanja nad kojima se sprovodi epidemiološki nadzor i protiv kojih se primenjuju mere sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti su:

1) Bolesti koje se mogu sprečiti imunizacijom

(1) Difterija (Diphtheria),

(2) Infekcije uzrokovane hemofilusom influence grupe B (Haemophilus influenzae B cut causa morborum),

(3) Influenca/Grip uključujući influencu A(H1N1) (Influenzae/Influenzae A (H1N1),

(4) Morbili/Male boginje (Morbilli),

(5) Parotitis/Zauške (Parotitis),

(6) Pertusis/Veliki kašalj (Pertussis),

(7) Poliomijelitis/Dečja paraliza (Poliomyelitis anterior acuta),

(8) Rubela/Crvenka (Rubella),

(9) Variola vera/Velike boginje (Variola vera),

(10) Tetanus (Tetanus);

2) Polno prenosive bolesti

(1) Infekcije hlamidijom (Infectio chlamydiasis),

(2) Gonokokne infekcije (Infectio gonococcica),

(3) Infekcija uzrokovana virusom humane imunodeficijencije (HIV-om),

(4) Sifilis (Syphillis);

3) Virusni hepatitisi

(1) Hepatitis A (Hepatitis A),

(2) Hepatitis B (Hepatitis B),

(3) Hepatitis C (Hepatitis C);

4) Bolesti koje se prenose hranom i vodom i bolesti uzrokovane okruženjem (životnom sredinom)

(1) Antraks (Anthrax),

(2) Botulizam (Botulismus),

(3) Kampilobakterioza (Campylobacteriosis),

(4) Kriptosporidioza ( Cryptosporidiosis),

(5) Lambliaza (Đardioza) (Labliasis),

(6) Infekcija uzrokovana enterohemoragijskom E. Koli (Infectio intestinalis per E. Coli enterohaemorrhagicam),

(7) Leptospiroza (Leptospirosis),

(8) Listerioza (Listeriosis),

(9) Salmoneloza (Salmonellosis),

(10) Šigeloza (Shigellosis),

(11) Toksoplazmoza (Toxoplasmosis),

(12) Trihineloza (Trichinelosis),

(13) Jersinioza (Yersinosis);

5) Ostale bolesti

(1) Bolesti koje se prenose nekonvencionalnim uzročnicima

– Zarazne spongioformne encefalopatije, varijanta Krojcfeldt-Jakobsove bolesti,

(2) Bolesti koje se prenose vazduhom

– Legioneloza (Legionellosis)

– Meningokokna bolest (invazivna bolest) (Morbus Meningococcica)

– Pneumokokne infekcije (invazivna bolest) (Infectio Pneumococcal)

– Tuberkuloza (Tuberculosis)

– Težak akutni respiratorni sindrom (SARS) (SARS),

– COVID-19, bolest koju izaziva virus SARS-CoV-2,

(3) Zoonoze – osim onih navedenih u (4)

– Bruceloza (Brucellosis)

– Ehinokokoza (Echinococcosis)

– Besnilo (Rabies)

– Q groznica (Q-febris)

– Tularemija (Tularaemia)

– Avijarna influenca kod ljudi (Avian influenzae)

– Infekcija uzrokovana virusom Zapadnog Nila (Febris West Nile)

– Hemoragijska groznica sa bubrežnim sindromom (Febris haemorrhagica cum syndroma renali),

(4) Ozbiljne uvezene bolesti

– Kolera (Cholera)

– Malarija (Malaria)

– Kuga (Pestis)

– Virusne hemoragične groznice (Viral haemorrhagic fevers),

(5) Bolesti koje se prenose vektorima

– Krpeljski encefalitis (Encephalitis viralis ixodibus);

6) Posebna zdravstvena pitanja

(1) Bolničke infekcije (infekcije povezane sa zdravstvenom zaštitom),

(2) Antimikrobna rezistencija.


U slučaju opasnosti od zarazne bolesti koja nije određena prethodno navedenoj listi zaraznih bolesti, a koja u većoj meri može ugroziti stanovništvo Republike Srbije, Vlada na predlog ministra zdravlja, može takvu bolest proglasiti zaraznom bolešću čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za Republiku Srbiju, kao i odrediti odgovarajuće mere, uslove, način sprovođenja, izvršioce i sredstva za sprovođenje. Ministar zdravlja, na predlog Republičke stručne komisije za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti i Zavoda za javno zdravlje osnovanog za teritoriju Republike Srbije, naredbom proglašava epidemiju zarazne bolesti od većeg epidemiološkog značaja ili opasnost od epidemije zarazne bolesti i određuje zaraženo, odnosno ugroženo područje.

U slučaju proglašenja epidemije zarazne bolesti ili opasnosti od epidemije zarazne bolesti ili ako je opasnost od epidemije ili pandemije zarazne bolesti proglasila Svetska zdravstvena organizacija (SZO), Vlada na predlog ministra zdravlj utvrđuje potrebu Republike Srbije za nabavkom roba, usluga i radova u cilju sprečavanja i suzbijanja te zarazne bolesti.


Koje su vrste mera za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti?


Mere za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti predstavljaju skup svih aktivnosti koje planiraju, organizuju i sprovode organi Republike Srbije, autonomne pokrajine, jedinica lokalne samouprave, privredni subjekti i pravna lica, instituti i zavodi za javno zdravlje i druge zdravstvene ustanove, zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici i fizička lica u cilju zaštite stanovništva od zaraznih bolesti.

Zaštita stanovništva od zaraznih bolesti vrši se sprovođenjem opštih, posebnih, vanrednih i drugih mera za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti, u skladu sa zakonom.


Opšte mere za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti

Opšte mere za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti sprovode se u objektima koji podležu sanitarnom nadzoru, odnosno nad objektima, prostorijama, uređajima, opremom i nad licima koja obavljaju delatnost u oblasti zdravstva, socijalnog zbrinjavanja, obrazovanja, poslovanja sa hranom, ugostiteljstva, turizma, trgovine i usluga, unutrašnjeg i međunarodnog saobraćaja, sporta i rekreacije.

Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti predviđa sledeće opšte mere za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti:

1) obezbeđivanje zdravstveno ispravne vode za piće putem objekata za javno snabdevanje vodom za piće, vode za sanitarno-higijenske i rekreativne potrebe, kao i sanitarne zaštite izvorišta;

2) obezbeđivanje zdravstveno bezbedne hrane, predmeta koji dolaze u dodir s hranom i predmeta opšte upotrebe, kao i sanitarno-higijenskih uslova za njihovu proizvodnju i promet;

3) obezbeđivanje zdravstvene ispravnosti kupališnih, bazenskih voda, javnih česmi i izvora i drugih voda od javno zdravstvenog interesa;

4) obezbeđivanje sanitarno-tehničkih i higijenskih uslova u objektima pod sanitarnim nadzorom i drugim objektima u kojima se obavlja društvena, odnosno javna delatnost;

5) sprovođenje preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u naseljenim mestima, na javnim površinama, u stambenim objektima, u sredstvima javnog saobraćaja, u objektima pod sanitarnim nadzorom i njihovoj neposrednoj okolini i u drugim objektima u kojima se obavlja društvena, odnosno javna delatnost;

6) uklanjanje ljudskih i životinjskih izlučevina, leševa, organa i tkiva, otpadnih voda i drugih otpadnih materija na način i pod uslovima koji ne ugrožavaju zdravlje stanovništva, izvorišta vode za piće i životnu sredinu.


Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija sprovodi se radi održavanja higijene i smanjenja, zaustavljanja rasta i razmnožavanja ili potpunog uklanjanja prisustva mikroorganizama, štetnih zglavkara i glodara na prostoru i u objektu.

Dezinfekcija kao opšta mera podrazumeva i svakodnevnu i stalnu dezinfekciju ruku, pribora, predmeta, opreme, radnih površina i sanitarnih prostorija u svim objektima u kojima se priprema, proizvodi, čuva ili poslužuje hrana i u objektima koji podležu sanitarnom nadzoru, a obavezni su da je sprovode korisnici površina, prostorija ili objekata, kao kontinuirani svakodnevni proces u održavanju higijene poslovnog prostora.

Dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju kao opštu meru, sprovode zavodi odnosno instituti za javno zdravlje, druga pravna lica i preduzetnici ako ispunjavaju propisane uslove. Brod koji obavlja međunarodna putovanja, a bio je zagađen glodarima, mora da ima svedočanstvo o deratizaciji u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Međunarodnim zdravstvenim pravilnikom.


Brod koji obavlja međunarodna putovanja, a nije bio zagađen glodarima, mora da ima svedočanstvo o oslobađanju od deratizacije u skladu Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Međunarodnim zdravstvenim pravilnikom. Navedenim svedočanstvom dokazuje se da je brod za određeno vreme, utvrđeno u svedočanstvu, oslobođen od vršenja deratizacije.

Svedočanstvo o deratizaciji i svedočanstvo o oslobađanju od deratizacije izdaje sanitarni inspektor na graničnom prelazu u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Međunarodnim zdravstvenim pravilnikom, a na osnovu pregleda broda kao i dokaza o sprovedenim merama deratizacije.

Sprovođenje opštih mera za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti i obezbeđivanje sredstava za njihovo sprovođenje organizuju i sprovode organi jedinica lokalne samouprave, autonomne pokrajine, Republike Srbije, pravna lica i preduzetnici, u skladu sa zakonom.


Posebne mere za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti

Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti predviđa sledeće vrste posebnih mera za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti:

1) rano otkrivanje izvora, rezervoara i puteva prenošenja zaraze;

2) epidemiološko ispitivanje i istraživanje;

3) laboratorijsko ispitivanje radi utvrđivanja uzročnika zaraznih bolesti;

4) postavljanje dijagnoze zarazne bolesti;

5) prijavljivanje;

6) prevoz, izolacija, kućna izolacija i lečenje;

7) zdravstveni nadzor, karantin i karantin u kućnim uslovima;

8) imunizacija i hemioprofilaksa;

9) dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija po epidemiološkim indikacijama;

10) zdravstveni pregledi određenih kategorija zaposlenih lica u objektima pod sanitarnim nadzorom, kao i određenih kategorija stanovništva radi utvrđivanja nosilaštva uzročnika zaraznih bolesti;

10a) lična zaštita od infekcije;

11) zdravstveno vaspitanje i obrazovanje određenih kategorija zaposlenih lica;

12) informisanje zdravstvenih radnika i stanovništva.

Posebne mere organizuju i neposredno sprovode zdravstvene ustanove, privatna praksa i pravna lica koja obavljaju i zdravstvenu delatnost, zdravstveni radnici i organi državne uprave.

Meru dezinsekcije i deratizacija po epidemiološkim indikacijama, osim u zdravstvenim ustanovama, školama, predškolskim ustanovama i drugim objektima u kojima borave deca, omladina i stara lica, sprovode i druga pravna lica i preduzetnici, u skladu sa zakonom.


Vanredne mere za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti

Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti predviđa sledeće vrste vanrednih mera za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti:

1) proglašavanje epidemije zarazne bolesti od većeg epidemiološkog značaja;

2) mere radi sprečavanja unošenja zaraznih bolesti u zemlju i njihovog prenošenja u druge zemlje;


Druge mere za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti i način njihovog sprovođenja

Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti predviđa i druge mere za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti i način njihovog sprovođenja, koje se odnose na: prevenciju i suzbijanje infekcija povezanih sa zdravstvenom zaštitom (bolnička infekcija), higijensko postupanje prilikom pružanja usluga higijenske nege i ulepšavanja lica i tela, kao i nemedicinskih estetskih intervencija kojima se narušava integritet kože i postupanje sa posmrtnim ostacima umrlih lica.

Tekst je uveličan radi lakšeg čitanja
Izašli ste iz uveličanog teksta