Porezi i vrste poreza
- Šta su porezi i koje vrste poreza postoje u Republici Srbiji?
- Poreska uprava
- ePorezi aplikacija i uputstvo za korišćenje za elektronsko ispunjavanje poreskih obaveza
- Ko su poreski obveznici i poreski dužnici?
- Da li smrću fizičkog lica prestaje i poreska obaveza?
- Kada prestaje poreska obaveza?
Šta su porezi i koje vrste poreza postoje u Republici Srbiji?
Porezi su vrsta javnih prihoda.
Porezi se mogu uvoditi samo zakonom i to na potrošnju, dohodak, dobit, imovinu i prenos imovine fizičkih i pravnih lica.
U Republici Srbiji se plаćaju:
• porez nа dodаtu vrednost (PDV) kao opšti porez na potrošnju koji se obrаčunаvа i plаćа nа isporuku dobаrа i pružаnje uslugа, u svim fаzаmа proizvodnje i prometа dobаrа i uslugа, kаo i nа uvoz dobаrа;
• porez nа dobit prаvnih licа čijа je osnovicа je oporezivа dobit i koji plаćаju privrednа društvа;
• porez nа dohodаk grаđаnа koji plаćаju fizičkа licа kojа ostvаruju dohodаk, nа sledeće vrste prihodа:
- zаrаde;
- prihodi od poljoprivrede i šumаrstvа;
- prihodi od sаmostаlne delаtnosti;
- prihodi od аutorskih prаvа, prаvа srodnih аutorskom prаvu i prаvа industrijske svojine;
- prihodi od kаpitаlа;
- prihodi od nepokretnosti;
- kаpitаlni dobici i
- ostаli prihodi.
- porez nа imovinu koji se plаćа nа: prаvo svojine; prаvo stаnovаnjа; prаvo zаkupа stаnа ili stаmbene zgrаde; prаvo zаkupа grаđevinskog zemljištа u jаvnoj svojini, odnosno poljoprivrednog zemljištа u držаvnoj svojini; prаvo korišćenjа grаđevinskog zemljištа u jаvnoj svojini.
- porez nа nаsleđe i poklon i
- porez nа prenos аpsolutnih prаvа.
• porez nа upotrebu, držаnje i nošenje dobаrа i to:
- porez nа upotrebu motornih vozilа;
- porez nа upotrebu plovilа;
- porez nа upotrebu vаzduhoplovа;
- porez nа registrovаno oružje.
- porez nа premije neživotnih osigurаnjа koje se ostvаruju zаključivаnjem i izvršаvаnjem ugovorа o poslovimа neživotnog osigurаnja
Poreska uprava
Poreska uprava Republike Srbije sa spiskom Filijala teritorijalno organizacionih jedinca
Poreska uprava je organ uprave u sastavu Ministarstva finansija. Poreska uprava, u okviru poslova državne uprave, vodi prvostepeni poreski postupak, jedinstveni registar poreskih obveznika i poresko računovodstvo, procenjuje tržišnu vrednost nepokretnosti, otkriva poreska krivična dela i prekršaje i njihove izvršioce, nadležnom prekršajnom sudu podnosi zahteve za pokretanje prekršajnog postupka za poreske prekršaje, prekršaje propisane zakonom koji uređuje fiskalne kase i elektronske fiskalne uređaje, izdaje prekršajne naloge za ove prekršaje.
Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji se uređuju njena nadležnost i organizacija, postupak utvrđivanja, naplate i kontrole javnih prihoda na koje se ovaj zakon primenjuje, prava i obaveze poreskih obveznika, registracija poreskih obveznika i poreska krivična dela i prekršaji, uređena su ovlašćenja Poreske uprave, prava i obaveze poreskih obveznika, ovlašćenja poreskih inspektora i poreskih izvršitelja Poreske uprave.
Osnovne aktivnosti Poreske uprave odnose se na rad na osnovnim poreskim oblicima:
- Porez na dobit pravnih lica;
- Porez na dodatu vrednost;
- Porez na dohodak građana;
- Doprinosi za obavezno socijalno osiguranje i
- Akcize.
Sektor za izdvojene aktivnosti nadležan je za administriranje i preduzimanje sledećih aktivnosti:
- utvrđivanje, kontrola i naplata poreza na prenos apsolutnih prava kao i poreza na nasleđe i poklon;
- utvrđivanje i naplata poreza na upotrebu, držanje i nošenje dobara (oružje, vozila);
- utvrđivanje tržišne vrednosti nepokretnosti;
- utvrđivanje povrede prava intelektualne svojine, posebno prava na računarske programe (softver) i baze podataka;
- nadzor nad sprovođenjem Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma;
- nadzor nad izmirenjem novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama između privrednih subjekata;
- prinudna naplata republičkih administrativnih taksi;
- prinudno izvršenje mere zaštite konkurencije.
ePorezi aplikacija i uputstvo za korišćenje za elektronsko ispunjavanje poreskih obaveza
Portal „ePorezi“ predstavlja skup elektronskih servisa Poreske uprave Republike Srbije, koji omogućava svim poreskim obveznicima predaju elektronski potpisanih obrazaca poreskih prijava, praćenje statusa poslatih prijava, uvid u stanje na računima poreskog obveznika i dodelu/oduzimanje ovlašćenja za korišćenje elektronskih servisa. Cilj uspostavljanja portala „ePorezi“ je brže, lakše i jednostavnije ispunjavanje obaveza prema Poreskoj upravi.
Putem portala „ePorezi“ poreski obveznici mogu popunjavati, potpisivati i proslediti Poreskoj upravi obrasce poreskih prijava. Poreski obveznici mogu prilagoditi svoj softver za računovodstvo, tako da automatski generiše fajl u odgovarajućem formatu i takav fajl direktno, putem portala „ePorezi“, elektronski potpišu i proslede Poreskoj upravi.
Sve aktivnosti koje poreski obveznik obavlja putem portala „ePorezi“ su – besplatne.
Portal „ePorezi“ – korisničko uputstvo
Da li kao poreski obveznik mogu dobiti neposredno informacije oko poreskog dugovanja, odnosno stanju na poreskom računu?
Informacija o stanju na pojedinačnim poreskim računima (upit stanja) poreski obveznik može dobiti na dva načina: preko portala ePorezi (za tekuću godinu) i od Kontakt centra.
Preko portala ePorezi poreski obveznik može preuzeti upit stanja za tekuću godinu ukoliko poseduje elektronski sertifikat. U ovom slučaju ide se na opciju „Upit stanja“, izabere se sintetika ili analitika. Potom se unese elektronska adresa na koju obveznik želi da mu budu poslate kartice i klikne se na Pošalji zahtev za proveru stanja.
Preko Kontakt centra poreski obveznik može dobiti kartice iz tekuće godine kao i kartice iz ranijih godina, odnosno od 2011. godine, pozivom Kontakt centra na telefone
0700-700-007 ili 011-33-10-111,
da dostavi zahtev za dobijanje pojedinačnih informacija o stanju na poreskim računima koje će mu biti prosleđene narednog dana na e-mejl adresu. Za uslugu dobijanja informacija o stanju na pojedinačnim tekućim računima preko Kontakt centra poreski obveznik prvo mora da se registruje podnošenjem EKPL/EKFL obrasca Poreskoj upravi. EKPL/EKFL obrasci za registraciju se nalaze na veb sajtu Poreske uprave na stranici.
Ko su poreski obveznici i poreski dužnici?
Poreski obveznik je poreski dužnik – fizilko ili pravno lice, koji je obavezan da plati porez, odnosno sporedno poresko davanje.
Drugi poreski dužnici su:
1) poreski jemac koji odgovara za plaćanje obveznikovog poreskog duga, za slučaj da poreski obveznik taj dug ne plati o dospelosti;
2) isplatilac prihoda poreskom obvezniku koji je dužan da obračuna i po odbitku plati propisani porez na taj prihod, u ime i za račun poreskog obveznika, na odgovarajući uplatni račun;
3) poreski posrednik koji je dužan da sa računa poreskog dužnika (poreskog obveznika ili poreskog placa) na osnovu njihovog naloga za prenos sredstava obustavi i po odbitku uplati utvrđeni porez, u svoje ime, a za račun poreskog obveznika, odnosno poreskog placa, na odgovarajući uplatni račun.
Prava poreskog obveznika su da:
1) od Poreske uprave besplatno dobije informacije o poreskim propisima iz kojih proizlazi njegova poreska obaveza, a ako je neuk i osnovnu pravnu pomoć, što omogućuje da prijavi i plati porez i obračuna i plati sporedna poreska davanja, u skladu sa propisima;
2) u pismenom obliku dobije odgovor na pitanje koje je u takvom obliku postavio Poreskoj upravi, a tiče se njegove poreske situacije;
3) zahteva da se Poreska uprava i njeni službenici ophode prema njemu sa poštovanjem i uvažavanjem;
4) se o njemu prikupljeni podaci u poreskom postupku od strane Poreske uprave čuvaju kao tajni podatak i koriste, odnosno čine dostupnim drugim licima, odnosno organima ili organizacijama, na način uređen Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji;
5) Poreska uprava poštuje njegovu privatnost;
6) ostvari uvid u podatke o utvrđivanju i naplati poreza koji se o njemu vode kod Poreske uprave i zahteva izmenu nepotpunih ili netačnih podataka;
7) zastupa vlastite interese pred Poreskom upravom neposredno ili putem punomoćnika;
8) na propisan način koristi poreske olakšice;
9) na propisan način i u propisanim rokovima dobije refakciju, refundaciju, odnosno povraćaj više ili pogrešno naplaćenog poreza;
10) prisustvuje tokom poreske kontrole;
11) dobije obrazloženje akata donetih u postupku poreske kontrole;
12) daje obaveštenja poreskim organima u poreskom postupku;
13) koristi pravna sredstva u poreskom postupku;
* Poreski obveznik čija su prava povređena ima pravo na sudsku zaštitu.
Ako sud utvrdi da su prava poreskog obveznika povređena, naknada pretrpljene štete i sudski troškovi padaju na teret budžeta Republike, odnosno na teret budžeta jedinica lokalne samouprave.
Obaveze poreskog obveznika su da:
1) u propisanom roku podnese prijavu za registraciju Poreskoj upravi, osim obveznika za čiju je registraciju, odnosno upis u registar, nadležna Agencija za privredne registre i prijavi sve kasnije izmene podataka u prijavi koji se ne prijavljuju Agenciji za privredne registre, uključujući i podatke o svim poslovnim prostorima i poslovnim prostorijama u kojima skladišti, odnosno smešta dobra, kao i o prostorima i prostorijama u kojima obavlja delatnost koju prijavljuje Poreskoj upravi, osim ako su u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima ovi podaci već dostavljeni Poreskoj upravi;
2) podnese poresku prijavu Poreskoj upravi na propisanom obrascu, u roku i na način uređen poreskim propisima;
3) podnese dokumentaciju i pruži informacije koje zahteva Poreska uprava, u skladu sa poreskim propisima;
4) vodi propisane poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja;
5) u zakonskim rokovima tačno obračunava porez, kada je po zakonu dužan da to sam čini;
6) plaća porez na način, pod uslovima i u roku propisanom zakonom;
7) ne ometa i ne sprečava službena lica koja učestvuju u poreskom postupku u obavljanju zakonom utvrđene dužnosti;
8) obavesti Poresku upravu o otvaranju ili zatvaranju računa kod banke, druge finansijske organizacije, poštanske štedionice ili druge organizacije koja obavlja platni promet u Autonomnoj pokrajini Kosovo i Metohija ili u inostranstvu - u roku od 15 dana od dana otvaranja, odnosno zatvaranja računa;
9) bude prisutan tokom poreske kontrole;
10) izvršava druge obaveze utvrđene Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji i drugim poreskim zakonima.
Fizička lica poreski obveznici
Porez na dohodak građana plaćaju fizička lica koja ostvaruju dohodak.
Dohodak predstavlja zbir oporezivih prihoda ostvarenih u kalendarskoj godini. Prihodi koji podležu oporezivanju su:
1) zarade;
2) prihodi od samostalne delatnosti;
3) prihodi od autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine;
4) prihodi od kapitala;
5) prihodi od nepokretnosti;
6) kapitalni dobici;
7) ostali prihodi.
Obveznik poreza na dohodak građana je rezident Republike Srbije, za dohodak ostvaren na teritoriji Republike Srbije i u drugoj državi. Rezident Republike, u smislu Zakona o porezu na dohodak građana, jeste fizičko lice koje na teritoriji Republike ima prebivalište ili centar poslovnih i životnih interesa, ili na teritoriji Republike Srbije, neprekidno ili sa prekidima, boravi 183 ili više dana u periodu od 12 meseci koji počinje ili se završava u odnosnoj poreskoj godini.
Obveznik poreza na dohodak građana je i fizičko lice koje nije rezident za dohodak ostvaren na teritoriji Republike.
Dohotkom se smatra dohodak koji fizičko lice ostvari po osnovu: rada koji obavlja na teritoriji Republike i korišćenja ili raspolaganja pravom na teritoriji Republike.
Zakon o porezu na dohodak građana
Izuzimanja od dohotka za oporezivanje
Porez se ne plaća na dohodak građana na primanja koja su ostvarena po osnovu:
1) propisa o pravima ratnih invalida;
2) primanja, osim naknade zarade (plate), koja se ostvaruju u skladu sa zakonom kojim se uređuje finansijska podrška porodici sa decom;
3) naknada za pomoć i negu drugog lica i naknada za telesno oštećenje;
4) naknada za vreme nezaposlenosti i druge vrste naknada koje, u okviru programa i mera aktivne politike zapošljavanja, plaća Nacionalna služba za zapošljavanje u skladu sa zakonom kojim se uređuje zapošljavanje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti;
5) usluga socijalne zaštite i materijalne podrške u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna zaštita;
6) naknada iz zdravstvenog osiguranja, osim naknade zarade (plate);
7) naknada iz osiguranja imovine, izuzev naknada iz osiguranja za izmaklu korist, kao i naknada iz osiguranja lica kojima se nadoknađuje pretrpljena šteta, ukoliko ona nije nadoknađena od štetnika;
8) naknada materijalne i nematerijalne štete, izuzev naknade za izmaklu korist i naknade zarade (plate), odnosno naknade za izgubljenu zaradu (platu);
9) pomoći koju u slučaju smrti zaposlenog ili penzionisanog zaposlenog, poslodavac isplaćuje članu njegove porodice - do 70.696 dinara;
10) pomoći zbog uništenja ili oštećenja imovine usled elementarnih nepogoda ili drugih vanrednih događaja;
11) organizovane socijalne i humanitarne pomoći;
12) stipendija i kredita učenika i studenata - u mesečnom iznosu do 30.967 dinara;
13) naknade za ishranu - hranarine koju sportistima amaterima isplaćuju amaterski sportski klubovi, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sport - u mesečnom iznosu do 10.100 dinara;
14) naknada i nagrada za rad osuđenih lica i maloletnih učinilaca krivičnih dela, saglasno zakonu kojim se uređuje izvršenje krivičnih sankcija;
15) naknada i nagrada za rad pacijenata u psihijatrijskim ustanovama;
16) uplate doprinosa za obavezno socijalno osiguranje koje je privredno društvo dužno da plati za osnivača, odnosno svog člana u skladu sa zakonom kojim se uređuju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje;
17) penzija, naknada uz penziju i invalidnina koje se ostvaruju po osnovu prava iz obaveznog penzijskog i invalidskog osiguranja, odnosno vojnog osiguranja;
18) otpremnine kod odlaska u penziju - do iznosa koji je kao najniži utvrđen zakonom kojim se uređuje rad, odnosno radni odnosi;
19) otpremnine, odnosno novčane naknade koje poslodavac isplaćuje zaposlenom za čijim je radom prestala potreba u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad, odnosno radni odnosi, odnosno zaposlenom koji radi na poslovima za koje više ne postoji potreba ili postoji potreba smanjenja broja izvršilaca u skladu sa zakonom kojim se uređuje način određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru - do iznosa koji je kao najniži utvrđen tim zakonima;
20) otpremnina koja se isplaćuje licu kome prestaje radni odnos u procesu rešavanja viška zaposlenih u postupku privatizacije u skladu sa aktom Vlade kojim se utvrđuje program za rešavanje viška zaposlenih u postupku privatizacije - do iznosa utvrđenog tim programom;
21) naknada za rad hranitelja i naknada za izdržavanje korisnika u hraniteljskoj porodici;
22) naknada koje se, u skladu sa propisima kojima se uređuje Vojska Srbije, isplaćuju vojnicima na služenju vojnog roka, učenicima i kadetima vojnoškolske ustanove i licima na drugom stručnom osposobljavanju za oficire i podoficire;
23) naknade koje se, u skladu sa propisima kojima se uređuju unutrašnji poslovi, isplaćuju studentima visokoškolske ustanove osnovane za ostvarivanje studijskih programa za potrebe policijskog obrazovanja;
23a) naknade koje, u skladu sa zakonom kojim se uređuje dualno obrazovanje, kao materijalno i finansijsko obezbeđenje učenika ostvaruju učenici koji obavljaju učenje kroz rad;
24) premija, subvencija, regresa i drugih sredstava koja se u svrhu podsticanja razvoja poljoprivrede, iz budžeta Republike, autonomne pokrajine i lokalne samouprave plaćaju, odnosno isplaćuju na poseban namenski račun nosiocu porodičnog poljoprivrednog gazdinstva koji je upisan u registar poljoprivrednih gazdinstava u skladu sa propisima koji uređuju tu oblast;
25) PDV nadoknade, u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost;
26) nagrada učenicima i studentima ostvarenim za postignute rezultate tokom školovanja i obrazovanja, kao i osvojenih na međunarodnim takmičenjima i takmičenjima u okviru obrazovnog sistema; 27) naknade troškova volontiranja koju ostvaruje volonter, u skladu sa zakonom kojim se uređuje volontiranje;
28) novčane pomoći fizičkim licima koja nisu u radnom odnosu kod davaoca koja služi za lečenje u zemlji ili inostranstvu, u visini stvarnih troškova lečenja, dokumentovano računima zdravstvene ustanove koja je lečenje izvršila, kao i dokumentovani troškovi prevoza i smeštaja za potrebe lečenja tog lica;
29) naknada za rad članova izbornih komisija, osim članova Republičke izborne komisije, biračkih i glasačkih odbora za sprovođenje neposrednih izbora i drugih oblika neposrednog izjašnjavanja građana, kao i naknada za rad na popisu stanovništva - do 5.423 dinara u okviru istog izbornog ciklusa, odnosno popisa stanovništva;
30) novčane pomoći fizičkim licima koja nisu zaposlena kod davaoca, a koja ne predstavlja ekvivalent za neki njihov rad, odnosno protivuslugu ili protivčinidbu za neku njihovu aktivnost u odnosu na davaoca - u iznosu do 13.420 dinara godišnje, ostvarene od jednog isplatioca;
31) naknade troškova boravka fizičkim licima koja učestvuju u programima Evropske unije i drugih međunarodnih organizacija u oblasti obrazovanja, obuka, sporta, rada sa mladima, nauke, istraživanja i inovacija, isplaćene u skladu sa navedenim programima, a najviše do iznosa od 103.225 dinara za troškove na mesečnom nivou.
Da li smrću fizičkog lica prestaje i poreska obaveza?
Ne, poresku obavezu preminulog lica ispunjavaju naslednici, u okviru vrednosti nasleđene imovine i u srazmeri sa udelom pojedinog naslednika, u momentu prihvatanja nasledstva.
Ako ostavilac nema naslednika ili se nijedan od naslednika ne prihvati nasledstva, ostaviočeva poreska obaveza se otpisuje.
Poresku obavezu poslovno nesposobnog fizičkog lica ili odsutnog fizičkog lica kome se ne zna prebivalište ispunjava zastupnik iz imovine poreskog obveznika. Ako prestanu razlozi zbog kojih je lice poslovno nesposobno ili odsutno zbog kojih je licu određen zastupnik, rešenje o otpisu poreskog duga će se ukinuti, ali se za period od dana kada je nenamireni poreski dug tog lica dospeo do dana kada su razlozi prestali, kamata ne obračunava.
Ako imovina poreskog obveznika nije dovoljna da se namiri dug po osnovu poreza i sporednih poreskih davanja, nenamireni deo duga se otpisuje.