Organi javne vlasti

dužni su da kontinuirano prate ostvarivanje rodne ravnopravnosti u oblasti društvenog života za koju su nadležni, primenu međunarodnih standarda i Ustavom garantovanih prava u toj oblasti.

Početna> Rodna Ravnopravnost>
Mere unapređivanja rodne ravnopravnosti

Mere unapređivanja rodne ravnopravnosti

Opšte i posebne mere za ostvariavanje ravnopravnosti


U Republici Srbiji se koriste opšte I posebne mere za ostvariavanje i unapređivanje rodne ravnopravnosti.

Opšte mere za ostvarivanje i unapređivanje rodne ravnopravnosti jesu zakonom propisane mere kojima se u određenoj oblasti zabranjuje diskriminacija na osnovu pola, odnosno roda, ili nalaže odgovarajuće postupanje radi ostvarivanja rodne ravnopravnosti.

Opšte mere obuhvataju i mere utvrđene drugim aktima (deklaracije,rezolucije, strategije i sl.) čiji je cilj ostvarivanje rodne ravnopravnosti

Posebne mere za ostvarivanje i unapređivanje rodne ravnopravnosti su aktivnosti, mere, kriterijumi i prakse u skladu sa načelom jednakih mogućnosti kojima se obezbeđuje ravnopravno učešće i zastupljenost žena i muškaraca, posebno pripadnika osetljivih društvenih grupa, u svim sferama društvenog života i jednake mogućnosti za ostvarivanje prava i sloboda.

To su:

  1. Mere koje se određuju i sprovode u slučajevima osetno neuravnotežene zastupljenosti polova
  2. Podsticajne mere, kojima se daju posebne pogodnosti ili uvode posebni podsticaji u cilju unapređenja položaja i obezbeđivanja jednakih mogućnosti za žene i muškarce u svim oblastima društvenog života
  3. Programske mere, kojima se operacionalizuju programi za ostvarivanje i unapređenje rodne ravnopravnosti.

Uvažavanjem različitih interesa, potreba i prioriteta žena i muškaraca, posebnim merama mora se obezbediti:

  1. Pravo žena, devojčica i muškaraca na informisanost i jednaku dostupnost politikama, programima i uslugama
  2. Primena urodnjavanja i rodno odgovornog budžetiranja u postupku planiranja, upravljanja i sprovođenja planova, projekata i politika
  3. Promovisanje jednakih mogućnosti u upravljanju ljudskim resursima i na tržištu rada
  4. Uravnotežena zastupljenost polova u upravnim i nadzornim telima i na položajima
  5. Uravnotežena zastupljenost polova u svakoj fazi formulisanja i sprovođenja politika rodne ravnopravnosti
  6. Upotreba rodno senzitivnog jezika kako bi se uticalo na uklanjanje rodnih stereotipa pri ostvarivanju prava i obaveza žena i muškaraca
  7. Prikupljanje relevantnih podataka razvrstanih po polu i njihovo dostavljanje nadležnim institucijama

Politika jednake mogućnosti


Politika jednake mogućnosti podrazumevaju jednako ostvarivanje prava i sloboda žena i muškaraca, njihov ravnopravni tretman i ravnopravno učešće u političkoj, ekonomskoj, kulturnoj i drugim oblastima društvenog života i u svim fazama planiranja, pripreme, donošenja i sprovođenja odluka i ravnopravno korišćenje njihovih rezultata, bez postojanja rodnih ograničenja i rodne diskriminacije.

Organi javne vlasti dužni su da kontinuirano prate ostvarivanje rodne ravnopravnosti u oblasti društvenog života za koju su nadležni, primenu međunarodnih standarda i Ustavom garantovanih prava u toj oblasti, upotrebu rodno osetljivog jezika u nazivima radnih mesta, položaja, zvanja i zanimanja, kao i da, u okvirima svojih nadležnosti, vode politiku jednakih mogućnosti za žene i muškarce i planiraju, donose, sprovode i javno objavljuju rezultate posebnih mera.

Organi javne vlasti neposredno ili preko organa nadležnog za saradnju sa civilnim društvom, sarađuju sa udruženjima, a posebno za potrebe:

  1. Predlaganja i usvajanja mera za ostvarivanje i unapređivanje rodne ravnopravnosti i pripreme izveštaja o ostvarivanju i unapređivanju rodne ravnopravnosti u Republici Srbiji
  2. Praćenja primene zakona, drugih propisa i strateških dokumenata u oblasti rodne ravnopravnosti
  3. Sprovođenja aktivnosti vezanih za promociju rodne ravnopravnosti, sprečavanje i suzbijanje rodno zasnovanog nasilja i nasilja prema ženama, borbu protiv diskriminacije na osnovu pola, odnosno roda, u oblastima rada, zapošljavanja, samozapošljavanja, socijalnog osiguranja, socijalne i zdravstvene zaštite, obrazovanja, odbrane i bezbednosti, saobraćaja, energetike i komunikacija, zaštite životne sredine, kulture, javnog informisanja, sporta, političkog delovanja i javnih poslova, reproduktivnih i seksualnih prava i pristupu robi i uslugama sa ciljem promovisanja načela jednakog postupanja i prevazilaženja i suzbijanja rodnih stereotipa

Tela za rodnu ravnopravnost u Republici Srbiji


Kreiranje, sprovođenje, praćenje i unapređivanje politika za ostvarivanje rodne ravnopravnosti obavljaju:

  • Vlada Republike Srbije
  • U kreiranju, sprovođenju, praćenju i unapređivanju politike za ostvarivanje rodne ravnopravnosti, Vlada: vodi računa o usaglašenosti politika i mera koje se preduzimaju u oblasti rodne ravnopravnosti sa međunarodnim obavezama Republike Srbije; razvija i vodi aktivnu politiku jednakih mogućnosti u svim sferama društvenog života, kojom se obezbeđuje ravnopravno učešće žena i muškaraca u svim fazama planiranja, pripreme, donošenja i sprovođenja odluka koje utiču na položaj žena i muškaraca; određuje mere u cilju stvaranja jednakih mogućnosti za ostvarivanje prava i sloboda žena i muškaraca, sprečavanje i otklanjanje diskriminacije na osnovu pola, odnosno roda; donosi Nacionalnu strategiju za rodnu ravnopravnost i Akcioni plan za sprovođenje Nacionalne strategije za rodnu ravnopravnost; obrazuje Koordinaciono telo za rodnu ravnopravnost.

  • Ministarstva i drugi organi državne uprave
  • Ministarstva i drugi organi državne uprave u čijem su delokrugu oblasti u kojima se određuju i sprovode opšte i posebne mere za ostvarivanje i unapređivanje rodne ravnopravnosti (Ministarstva i drugi organi javne vlasti prilikom učestvovanja u kreiranju, sprovođenju, praćenju i unapređenju sektorskih politika, formulisanja zakona, propisa, administrativnih odredaba i aktivnosti u oblastima njihove nadležnosti, a naročito u oblastima u kojima se u skladu sa ovim zakonom sprovode opšte i posebne mere, uzimaju u obzir ciljeve ravnopravnosti između žena i muškaraca.

  • Koordinaciono telo za rodnu ravnopravnost
  • Koordinaciono telo za rodnu ravnopravnost sa zadatkom da usmerava i koordinira rad državnih organa u vezi sa rodnim ravnopravnošću, razmatra sva pitanja i unapređuje stanje rodne ravnopravnosti i Savet za rodnu ravnopravnost kao savetodavno telo Vlade u koji je uključeno civilno društvo u najširem obimu, obavlja i druge poslove u ovoj oblasti, u skladu sa zakonom.

  • Organi autonomne pokrajine
  • U okviru i u skladu sa nadležnostima autonomne pokrajine, a sa ciljem razvoja i vođenja politike jednakih mogućnosti, obrazuju organizacione oblike za ostvarivanje i unapređivanje rodne ravnopravnosti, određuju njihov sastav, način izbora, delokrug i način rada.

    Skupština autonomne pokrajine obrazuje stalno radno telo za rodnu ravnopravnost.

    Pokrajinska vlada obrazuje: koordinaciono telo za rodnu ravnopravnost pokrajinske vlade radi usklađivanja stavova organa i organizacija pokrajinske uprave, drugih pokrajinskih organizacija i službi, savet za rodnu ravnopravnost kao savetodavno telo pokrajinske vlade i druga tela koja će se baviti rodnom ravnopravnošću)

  • Organi jedinice lokalne samouprave
  • U jedinici lokalne samouprave obrazuju se tela za rodnu ravnopravnost i to: komisija za rodnu ravnopravnost u skupštini jedinice lokalne samouprave, kao stalno radno telo skupštine, koje čine odbornici, a sve akte koji se upućuju skupštini razmatra iz rodne perspektive.

    Savet za rodnu ravnopravnost se obrazuje u organima uprave jedinice lokalne samouprave, a čine ga imenovana ili postavljena lica, predstavnici ustanova, organa i organizacija u oblastima značajnim za rodnu ravnopravnost i sprečavanje i suzbijanje rodno zasnovanog nasilja, prati stanje u oblasti rodne ravnopravnosti, inicira i predlaže mere za unapređenje rodne ravnopravnosti. U radu saveta obavezno učestvuju i lica zadužena za rodnu ravnopravnost u organima uprave jedinice lokalne samouprave, koja tim savetima pružaju stručnu i administrativno-tehničku potporu u radu.

  • Drugi organi javne vlasti, organizacije i ustanove
  • Drugi organi javne vlasti, organizacije i ustanove koji u skladu sa svojim ovlašćenjima učestvuju u sprečavanju diskriminacije na osnovu pola, odnosno roda i sprečavanju rodno zasnovanog nasilja


Ravnopravnost u oblasti socijalne i zdravstvene zaštite


Organi javne vlasti koji obavljaju poslove u oblasti socijalne i zdravstvene zaštite dužni su da obezbede jednake mogućnosti u pružanju socijalne i zdravstvene zaštite za sve korisnike usluga i prava bez obzira na pol, odnosno rod, što uključuje jednak pristup uslugama i pravima iz oblasti socijalne i zdravstvene zaštite, a naročito za lica koja pripadaju osetljivim društvenim grupama.

U penzijskom sistemu zabranjena je posredna i neposredna diskriminacija na osnovu pola, odnosno roda, u pogledu obuhvata i uslova za pristup sistemu, obaveza obračuna i uplaćivanja doprinosa, uključujući i dopunska davanja.

Zabranjena je posredna i neposredna diskriminacija na osnovu pola u sistemima socijalnog osiguranja, posebno s obzirom na obim tih sistema i uslove pristupanja sistemima; obavezu uplaćivanja doprinosa i obračun doprinosa; obračun davanja, uključujući dopunska davanja koja se isplaćuju za supružnika i izdržavane članove porodice i uslove kojima je uređeno trajanje i zadržavanje prava na davanja.



Rodna ravnopravnost u oblasti energetike


Organi nadležni za poslove državne uprave koji se odnose na: energetiku i energetsku politiku obezbeđuju jednake mogućnosti za žene i muškarce u sistemu zapošljavanja i u oblasti korišćenja energenata. Prilikom upravljanja energentima razmatraju se i uvažavaju različiti interesi, potrebe i prioriteti žena i muškaraca kao potrošača.

Ministarstvo energetike planiranja, upravljanja i sprovođenja planova, projekata i politika održivog energetskog razvoja sprovodi postupak urodnjavanja.

U jedinicama lokalne samouprave prilikom planiranja, upravljanja i sprovođenja planova, projekata i politika održivog energetskog razvoja sprovodi se postupak urodnjavanja.

U jedinicama lokalne samouprave prilikom planiranja, upravljanja i sprovođenja planova, projekata i politika održivog energetskog razvoja sprovodi se postupak urodnjavanja.

Ministarstvo rudarstva i energetike



Rodna ravnopravnost u oblasti kulture


Rodna ravnopravnost u oblasti kulture obuhvata:

  • Jednaku slobodu kulturnog i umetničkog stvaralaštva za žene i muškarce
  • Jednake mogućnosti u ispoljavanju i razvijanju talenata u umetničkom i kulturnom stvaralaštvu za žene i muškarce
  • Ravnopravan pristup kulturnim dobrima i kulturnim sadržajima za žene i muškarce
  • Ravnopravno učešće na konkursima za projekte u oblasti kulture i umetnosti, kao i učešće na konkursima za nagrade koje se dodeljuju u oblasti kulture i umetnosti za žene i muškarce

Posebne mere koje se određuju i sprovode u ovoj oblasti obuhvataju:

  • Podršku kulturnim programima koji se finansiraju iz javnih sredstava koji doprinose promovisanju rodne ravnopravnosti i sprečavanje i suzbijanje rodnih stereotipa i predrasuda
  • Uspostavljanje uravnotežene zastupljenosti polova u organima upravljanja i nadzora u ustanovama kulture koje te organe imaju, u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast kulture

* Republika Srbija stara se o ostvarivanju opšteg interesa u kulturi i o sprovođenju kulturne politike kao skupa ciljeva i mera podsticanja kulturnog razvoja koji se zasniva i na načelu ravnopravnosti subjekata u osnivanju ustanova i drugih pravnih lica u kulturi i ravnopravnost u radu svih ustanova i drugih subjekata u kulturi.

Ministarstvo kulture i informisanja

Zakon o kulturi

Zakon o rodnoj ravnopravnosti



Rodna ravnopravnost u oblasti političkog delovanja i javnih poslova


Rodna ravnopravnost u ostvarivanju izbornih prava i u okviru političkog delovanja

Svako, bez obzira na pol, odnosno rod, ima pravo na jednake mogućnosti učešća u odlučivanju i upravljanju javnim poslovima i pravo da pod ravnopravnim uslovima stupa u javne službe i na javne funkcije.

Uravnotežena zastupljenost polova obezbeđuje se prilikom predlaganja kandidata za narodne poslanike, poslanike i odbornike na način i u skladu sa propisima kojima se uređuju izbori.

Uravnotežena zastupljenost polova obezbeđuje se u toku sprovođenja izbornog postupka kroz sastav i rad organa za sprovođenje izbora, u skladu sa propisima kojima se uređuju izbori.

Narodna skupština, Vlada i drugi organi, u okviru svojih izbornih prava kao i u vršenju prava ovlašćenog predlagača kandidata za izbor, preduzimaju opšte i posebne mere kojima se obezbeđuje uravnotežena zastupljenost polova prilikom obrazovanja stalnih i povremenih radnih tela i prilikom predlaganja sastava stalnih delegacija koje predstavljaju Republiku Srbiju u međunarodnim telima.


Rodna ravnopravnost u političkim strankama, sindikalnim organizacijama i udruženjima

Pravo na učlanjenje u političku stranku, sindikalnu organizaciju i udruženje, i aktivno učešće u radu političke stranke, sindikalne organizacije i udruženja, i radu njihovih organa, uključujući i pogodnosti koje obezbeđuju, ostvaruju se bez bilo kog vida diskriminacije na osnovu pola, odnosno roda, u skladu sa aktima te organizacije.

Političke stranke i sindikalne organizacije dužne su da na svake četiri godine donose plan delovanja koji sadrži posebne mere za podsticanje i unapređivanje rodne ravnopravnosti i uravnotežene zastupljenosti polova u svojim organima i obezbeđivanje aktivnog učešća manje zastupljenog pola u sastavu i radu tih organa.

Tekst je uveličan radi lakšeg čitanja
Izašli ste iz uveličanog teksta