Za pokretanje sopstvenog biznisa

najpre je neophodno sagledati sopstvenu sklonost ka preduzetnišvu, odnosno spremnost za podnošenje rizika koji nosi sa sobom preduzetništvo.

Početna> Pravo na rad, zapošljavanje i preduzetništvo>
Preduzetnici i pokretanje sopstvenog posla

Preduzetnici i pokretanje sopstvenog posla


Koje korake je neophodno preduzeti za pokretanje sopstvenog posla?


Za pokretanje sopstvenog biznisa najpre je neophodno sagledati sopstvenu sklonost ka preduzetnišvu, odnosno spremnost za podnošenje rizika koji nosi sa sobom preduzetništvo. Ukoliko se kroz ovaj proces dođe do saznanja da vam preduzetništvo više odgovara u odnosu na neke druge oblike zaposlenja, onda ste na pravom putu.

Nakon što ste to uradili, pristupite kreiranju vaše poslovne ideje. To može biti proizvod ili usluga ili pak kombinacija ove dve stvari koju želite da ponudite na tržištu, odnosno vašim budućim korisnicima.

Ovo je najvažniji korak i u njemu je nephodno da definišete sve poslovne aktivnosti, da budete objektivni, sagledate sve vaše resurse, rizike i pretpostavke na kojima zasnivate svoje preduzeće, ali i da istražite konkurenciju u okviru sektora u kojem želite da obavljate privrednu aktivnost.

Dobra poslovna ideja se potom pretače u biznis plan koji podrazumeva izradu detaljnog spiska aktivnosti koje je neophodno preduzeti u određenom vremenskom roku kako bi se ostvarili definisani poslovni ciljevi.


Biznis plan je neophodno napisati u minimalno dva scenarija, jednog pesimističnog i drugog optimističnog scenarija. U tom procesu vrlo je važno objektivno sageldati pretpostavke i rizike koji postoje u biznis planu kao i da se osmisle aktivnosti kojim bi se upravljalo tim rizicima ukoliko se zaista pojave.

Potrebno je napraviti i spisak prednosti i mana samog biznisa koji želite da pokrenete kao i potencijalnih šansi za poslovanje odnosno opasnosti koji mogu da budu prepreka poslovanju, a dolaze od spoljnog okružena (takozvana SWOT analiza). Dobar biznis plan mora da predvidi sve elemente proizvodnje/pružanja usluge, tehničke opremljenosti, prodaje, marketinga, upravljanja kadrovima i naravno održivosti biznis ideje.

Sastavni deo procesa izrade biznis plana je i definisanje poslovnog modela koji odgovara na dva ključna pitanja:

  • Da li odabrani biznis model može da osigura održivi rast klijenata?
  • Da li možete vašim biznis modelom da monetizujete više od vaših klijenata nego što to može da uradi konkurencija?

Nakon što se napravi biznis plan, neophodno je registrovati poslovni subjekt u skadu sa Zakonima Republike Srbije u Agenciji za privredne registre kako bi na legalan način moglo da se učestvuje u privrednom životu.

Vrlo važan korak u pokretanju sopstvenog posla jeste i osiguranje finansijskih sredstava. U Republici Srbiji postoje različiti kako finansijski tako i nefinansijski programi podrške za otpočinjanje soptvenog biznisa o čemu se bliže možete informisati u okviru pitanja o finansijskoj podršci preduzetnicima.


Koji model poslovanja je najbolji za početnika?


Da bismo odgovorili pravilno na ovo pitanje neophodno je da najpre razumemo šta znači poslovni model. Iako postoje različite definicije, uvreženo mišljenje je da je poslovni model predstavlja zapravo način na koji jedna kompanija/pojedinac ostvaruju zaradu.

Takođe, važno je razumeti i da je poslovni model dinamična stvar, podložna promenama i određuju je kako politički tako i ekonomski kontekst, stanje sektora u kome želite da poslujete, diferenciranost tržišta, očekivanja klijenata, kapacitet i resursi kojima se raspolaže kao i trendovi u oblasti u kojoj želite da pokrenete sopstveni biznis i mnogi drugi faktori.

Sledeći različiti biznis modeli mogu da budu opcija za početnika:

1. Direktna prodaja usluge ili dobra

2. Franšiza (preuzimanje već razvijenog modela poslovanja)

3. Prodaja zasnovana na maketingu (prodaja preko društvenih mreža ili drugih kanala)

4. Startup (IT ili neki drugi sektor)

5. Disruptivne inovacije (novine na tržištu koje potpuno menjaju navike klijenata ili njihov odnos prema uslugama/dobrima koje su ranije koristile kao npr. otkriće tableta u IT industriji je potpuno ukinulo potrebu za malim laptopovima, tzv.notebook).


U svakom slučaju pre nego što krenete da razvijate svoju biznis ideju I biznis model, potrebno je da dati odgovor na dve ključne stvari:

  • Da li Vaš biznis model može da osigura održivi rast klijenata?
  • Da li možete Vašim biznis modelom da monetizujete više od vaših klijenata nego što to može da uradi Vaša konkurencija?

Bez obzira na to koji se biznis model izabere, neophodno je sagledati sledeće ključne faktore:

  • Profil klijenata (fizicka ili pravna lica, mala, srednja, velika preduzeća i sl.)
  • Koja dodatna vrednost se pruža, odnosno koji se problem klijenta rešava vašim biznisom i da li to konkurencija već pruža?
  • Koji se kanali pristupa ka klijentima koriste?
  • Kako održavati odnose sa klijentima?
  • Koji su izvori prihoda?
  • Koji su ključni resursi?
  • Koje su ključne aktivnosti u toku poslovanja?
  • Ko su ključni partneri?
  • Kakva je struktura troškova?

Canvas metoda sagledavanja biznis modela


Da li država daje neke olakšice za početnike u poslovanju?


Cilj mere poresko oslobođenje početnika u poslovanju koju propisuju Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana i Zakon o izmenama i dopunama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje je podsticanje preduzetništa i sticanje radnog iskustva, pre svega mladih tek diplomiranih ili lica koja se nalaze na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje.

Pravo na oslobađanje ostvaruje se u periodu od 12 meseci od osnivanja pravnog lica, odnosno registracije preduzetnika.


Korisnici

Meru poreskog oslobođenja mogu da koriste oni koji registruju svoje privredno društvo ili preduzetničku radnju, ukoliko ispune jedan od sledećih kriterijuma:

  • Da su u periodu od 12 meseci pre osnivanja / registrovanja poslovanja, završili školovanje (srednje, više ili visoko obrazovanje)
  • Da su najmanje šest meseci na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje

Vodič kroz poresko oslobođenje početnike u poslovanju

Svi osnivači privrednog društva koji žele da koriste meru, moraju biti prijavljeni kao zaposlena lica u privrednom društvu.


Uslovi za korišćenje

Preduzetnici (uključujući i preduzetnike poljoprivrednike koji registruju svoje poslovanje u Upravi za trezor) moraju da se registruju u režimu isplate lične zarade. U tom slučaju preduzetnici imaju obavezu vođenja poslovnih knjiga.

Preduzetnici odnosno osnivači privrednog društva mogu da koriste meru poreskog oslobođenja samo jednom. Takođe, u slučaju privrednih društava, poresko oslobođenje važi i za do devet osnivača, pod uslovom da su svizasnovali radni odnos u tom preduzeću.

* Oslobođenje od poreza i doprinosa traje 12 meseci od dana osnivanja privrednog društva, odnosno registrovanja preduzetnika.


Prava i obaveze

Za vreme korišćenja poreske olakšice, iako su oslobođeni plaćanja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, korisnici mere uživaju sva prava iz radnog odnosa, koja uključuju:

  • Penzijsko i invalidsko osiguranje
  • Zdravstveno osiguranje
  • Naknada zarade u slučaju privremene sprečenosti za rad (bolovanja)
  • Novčana naknada za slučaj nezaposlenosti

Koja vrsta pomoći je na raspolaganju preduzetnicima u Republici Srbiji?


Vlada Republike Srbije ima na raspolaganju različite mere i programe za podršku preduzetnicima.

Programi mogu biti finansijske i nefinansijske prirode a zavise takođe i od toga u kojoj ste fazi poslovanja (start up, početak poslovanja ili preduzetnici koji žele da prošire svoje poslovanje).

Program finansijske pomoći preduzetnicima podrazumeva različite oblike podrške poput dodele bespovratnih sredstava, jeftinih kredita sa grejs periodom ili poput subvencije za samozapošljavanje nezaposlenih koji žele da budu preduzetnici.

* Nefinansijska pomoć preduzetnicima može imati razne oblike od obuka, biznis saveta, mentorisanja prilikom osnivanja i pokretanja preduzeća i slično.


Kako osnovati preduzeće u skladu sa važećim propisima Republike Srbije?


Postupak osnivanja preduzeća zavisi od toga koju vrstu pravnog subjekta želite da imate. Iako postoje različite forma preduzeća koje zakoni Republike Srbije prepoznaju, većina ljudi u Republici Srbiji koji žele da osnuju preduzeće se odlučuje ili na preduzetničku radnju ili na društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o).

* Razlika između ova dva oblika je u odgovornosti.

Kao vlasnik društva sa ograničenom odgovornošću odgovarate samo imovinom koja je u vlaništvu d.o.o, a kao preduzetnik odgovarate celokupnom ličnom imovinom.


Da biste osnovali preduzetničku radnju potrebna su vam sledeća dokumenta:

  • Jedinstvena registraciona prijava (JRPPS)
  • Kopija lične karte
  • Primerak uplatnice
  • Taksa za osnivanje

Da biste osnovali društvo sa ograničenom odovornošču potrebna su vam sledeća dokumenta:

  • Jedinstvena registraciona prijava (JRPPS)
  • OP obrazac
  • Kopija lične karte
  • Primerak uplatnice
  • Overeni akt o osnivanju
  • Potvrda o uplati novčanog kapitala (minimum 100,00 RSD)
  • Troškovi osnivanja privrednog društva su oko 10.000 RSD sa taksama i overama nadležnih organa
Tekst je uveličan radi lakšeg čitanja
Izašli ste iz uveličanog teksta